Epititho lyiizemo yekonaakono lyoNamibia Senior Secondary Certificate (NSSC) Ordinary Level onkene lya ulike eshuno pevi lyondjele yepit mokati kaamboka ya shanga ekonaakono ndyoka.
Nonando ope na ompumbwe yiiputudhilo yopaungomba oshowo iiputiudhilo yilwe moshilongo aanyasha oyendji okwa tegelelwa yaka wayimine ondjele yokwaahena iilonga.
Ominista yElongo Katrina Hanse-Himarwa, okwa tseyitha iizemo mbyoka tayi limbilike noonkondo mEtitatu lyoshiwike shika tuli.
Omvula ya piti aanaskola nenge aailongi ya thika po- 47 832 oya shanga ekonaakono lyondondo onti-12 ihe omayovi inage shi pondola okulikola iitsa mbyoka tayi taambulitha miiputudhilo yopombanda.
Mokati kaanaskola yomiipundi mboka ya shanga ekonaakono ndyoka ya thika po- 20 301, o-6 056 owala yeshi pondola okumona iitsa omi-25 pamwe nondondo D melaka lyOshiingilisa.
Oyendji yomwaamboka natango yapiti otashi ka kala oshidhigu kuyo ngele taya hala okutsilika omailonga gawo godegree unene sho oshiputudhilo shoUniversiti yaNamibia hashi pula woo ondondo C mOshiingilisa.
Patseyitho lyiizemo mbyoka otashi ulike kutya omuyalu gwaamboka taya vulu okutaambulwa miiputudhilo yopombanda ogwa shuna pevi okuza poopresenda 39.9 omuyalu ngoka gwa li omvula ya piti okuya poopresenda 29.8 nuumvo.
Hanse-Himarwa okwa dhimbulukitha mboka inaye shi pondola okumona iitsa yagwana kutya e yo komeho monkalamwenyo moshilongo shika kali shi owala lyaamboka ya yi kiiputudhilo yopombanda na okwe ya kumike opo ya ka yambulepo iitsa yawo niiputudhilo ngaashi shoka shoNamibian College of Open Learning (NAMCOL) oshowo iiputudhilo yilwe yopaungomba.
Endopo lyomalaka
Iizemo oya ulike kutya aanaskola oyendji oya ndopa nayi omalaka unene ngoka gaavalelwamo ga tumbulwa kutya Oshikwanyama, Otjiherero, Rukwangali, Rumanyo, Khoekhoegowab oshowo oshilongwa shoEconomics, Design nUunongononi.
Iilongwa mbyoka inaku monika omalunduluka gasha ongaashi Accounting, Agriculture, English Second Language, Oshindonga, Namibian Sign Language, German noGeography.
Ooskola dhaVenduka dha ndopa
Oshitopolwa shaKhomas nonando oshimwe sho miitopolwa yi na ooskola dha talikako kutya konyala odhina iikwathitholongo ya gwana, oshitopolwa shoka oshi na owala oskola yimwe ndjoka yili momusholondondo gwooskola dhingi omulongo.
ODelta Secondary School, oyi li ponomola onti-4 na oyo owala yimwe yomooskola dhaKhomas dhoka dhe shi enditha nawa okuyeleka nooskola 145 dhepangelo moshilongo ashihe. Oskola yedhina Rukonga Vision School moKavango East oyo dhingi mooskola adhihe moshilongo mekonaakono lyondondo onti-12.
ONegumbo Secondary School mOshitopolwa shaMusati, oyili ponomola ontiyali, ya landulwa koDelta.
OJuuso Secondary School mOshikoto oyi li ponomola ontine yalandula koNamib High School ndjoka yili ponomola ontitano.
Ooskola dhilwe dhoka dhe shi enditha nawa nuumvo ongaashi oMax Makushe Secondary School moKavango East ndjoka ya li ponomola onti-50 omvula ya piti ihe nuumvo oye ya ponomola onti-13.
Jan Jonker Afrikaner Senior Secondary School moKhomas oya zi ponomola onti-47 okuya ponomola onti-16 omanga oRundu Secondary School ya li ponomola onti-38 ye ya ponomola onti-19.
Mokati kooskola dhopaumwene, oSt Boniface oya kanitha ehala lyawo lyotango mekonaakono lyopombanda lyondondo onti-12 ihe oya ningi yotango mekonaakono lyoOrdinary Level ya landulwa koSt Paul’s College.
St Paul oyo owala oskola yaVenduka yi li mokati kooskola dhingi shoka dhoka dhopaumwene.
Canisianum Roman School, Gobabis Gymnasium Private School nOshigambo Secondary School nadho odhili momusholondondo gwooskola ntano dhingi.
GOLDON JOSEPH